Ima li automatski mjenjač spojku?

Kratki odgovor

Da – skoro svaki automatski mjenjač ima najmanje jednu spojku ili usporediv dio koji može prekidati prijenos sile. Razlika u odnosu na ručni mjenjač nije u tome što spojka ne postoji, nego u tome što njome vozač više ne upravlja pedalom. Tu ulogu preuzima upravljačka jedinica koja u stvarnom vremenu odlučuje kada i koliko snažno spojka treba zahvatiti.

Konkretna primijenjena konstrukcija znatno se razlikuje ovisno o vrsti mjenjača – i baš to objašnjava zašto se trošenje spojke u DSG-u očituje potpuno drukčije nego u klasičnom automatskom mjenjaču s pretvaračem momenta.

Zašto nastaje zabuna: nedostatak pedale ne znači nedostatak spojke

U svakodnevnoj vožnji mnogi vozači "automatski mjenjač" povezuju s "nema pedale spojke" – a iz toga se brzo izvodi zaključak "nema spojke, dakle nema ni trošenja". Taj zaključak je pogrešan. Nedostatak pedale znači samo to da vozač više ne upravlja radom spojke ručno. Sama spojka, odnosno dio koji stvara prekidivu vezu trenjem ili oblikom, u većini koncepcija automatskih mjenjača i dalje postoji – samo se njome upravlja elektronički ili hidraulički umjesto pedalom.

To i objašnjava zašto servisi kod praktički svakog automatskog mjenjača razmatraju neki oblik trošenja spojke kao mogući uzrok kvara, čak i kad je klijent uvjeren da njegovo vozilo "uopće nema spojku".

Automatski mjenjač s pretvaračem momenta: lamelne spojke i premoštenje pretvarača momenta

Klasični automatski mjenjač s pretvaračem momenta na prvi pogled najmanje djeluje kao "spojka" – a zapravo sadrži nekoliko njih. Unutra se nalazi set lamelnih spojki (sklopova spojke) koji, ovisno o odabranom stupnju prijenosa, spajaju ili razdvajaju različite setove zupčanika u planetarnom prijenosu. Ti lamelni sklopovi pokreću se hidraulički pomoću tlaka ulja i opremljeni su stvarnim frikcijskim diskovima koji se mogu trošiti.

Osim toga, moderni automatski mjenjači s pretvaračem momenta imaju spojku za premoštenje pretvarača momenta (lock-up). Ona pri većoj brzini zatvara mehaničku vezu između motora i mjenjača, da bi se izbjegao hidrodinamički gubitak pretvarača momenta i poboljšala učinkovitost. I ovaj dio je stvarna, frikcijska spojka.

Budući da te spojke rade u kupki ulja mjenjača, a njihovo se trošenje obično postupno raspoređuje na mnogo ciklusa mijenjanja brzina, ono u svakodnevnoj vožnji dugo ostaje neprimjetno i često se tek u uznapredovaloj fazi očituje kao osjetno proklizavanje ili neravnomjeran rad mjenjača.

Mjenjač s dvostrukom spojkom: dvije stvarne spojke

Kod mjenjača s dvostrukom spojkom (DSG, S-tronic, Powershift) spojka je posebno očit dio koncepta – to je već u samom nazivu. Dvije zasebne spojke opslužuju parne i neparne stupnjeve prijenosa; upravljačka jedinica, mehatronika, otvara i zatvara ih u djeliću sekunde. Ovisno o konstrukciji te spojke su suhe (npr. DQ200, Ford DPS6) ili mokre (npr. DQ250, DQ381, DQ500, varijante Powershift Volvo s hlađenjem uljem).

Budući da spojke rade pri svakoj promjeni stupnja prijenosa i uz to same preuzimaju kretanje s mjesta – kod automatskog mjenjača s pretvaračem to obavlja pretvarač momenta –, trošenje ovdje više ovisi o stilu vožnje i u svakodnevnoj vožnji često se primijeti ranije nego kod automatskog mjenjača s pretvaračem momenta.

CVT: element kretanja umjesto promjene stupnja

Bestupanjski mjenjač (CVT), kao npr. Multitronic kod Audija, nema klasični sustav promjene stupnjeva prijenosa, pa zato nema ni spojke koje bi uključivale ili isključivale pojedine prijenose. Ipak treba element kretanja, koji osigurava prijenos sile između motora koji radi i vozila koje još miruje. Ovisno o proizvođaču, za to se koristi ili mokra spojka za kretanje ili mali pretvarač momenta.

Ovaj element kretanja konstrukcijski je jednostavniji od sustava spojki DSG-a, jer ima samo jedan zadatak – kretanje – umjesto da iznova radi pri svakoj promjeni stupnja prijenosa. Trošenje ovog dijela obično se očituje osjećajem proklizavanja pri kretanju ili neobičnim porastom broja okretaja bez odgovarajućeg ubrzanja.

Automatizirani ručni mjenjač: jedna spojka, jedan aktuator

Još jedna konstrukcija koja se u svakodnevnoj vožnji često doživljava kao "automatski mjenjač" je automatizirani ručni mjenjač (poznat i kao AMT ili robotizirani mjenjač). Mehanički je riječ o klasičnom ručnom mjenjaču s jednom jedinom spojkom, kojom, međutim, ne upravlja pedala, nego električni ili hidraulički aktuator.

Ova konstrukcija najjasnije pokazuje vezu između automatskog mjenjača i spojke: ovdje se nalazi točno ista frikcijska spojka kao u ručnom mjenjaču, samo je upravljanje automatizirano. Uzorci i simptomi trošenja stoga su vrlo slični onima kod klasičnog ručnog mjenjača s istrošenom spojkom.

Trošenje: gdje je vidljivo, a gdje se skriva

Sažeto, konstrukcije se razlikuju prije svega po tome koliko je trošenje spojke vidljivo u svakodnevnoj vožnji:

Konstrukcija	Vrsta spojke	Kako se trošenje tipično očituje
Automatski mjenjač s pretvaračem momenta	Lamelni sklopovi + premoštenje pretvarača momenta	Postupno, često tek kasno kao proklizavanje ili neravnomjerno mijenjanje
DSG / S-tronic / Powershift	Dvije spojke (suhe ili mokre)	Relativno rano: trzanje, osjećaj proklizavanja pri kretanju
CVT / Multitronic	Spojka za kretanje ili mali pretvarač momenta	Proklizavanje pri kretanju, porast okretaja bez ubrzanja
Automatizirani ručni mjenjač	Jedna spojka s aktuatorom	Slično kao kod ručnog: trzanje, miris, proklizavanje

Razlog ovih razlika je u tome koliko je izravno dotična spojka uključena u stvarni tok sile i koliku rezervu protiv vidljivog trošenja konstrukcija nudi – primjerice putem hlađenja uljem ili planetarnog prijenosa s više putova prijenosa.

Kako prepoznati probleme sa spojkom u automatskom mjenjaču

Neovisno o konstrukciji postoji nekoliko znakova koji u načelu mogu upućivati na problem sa spojkom u automatskom mjenjaču:

• Trzanje ili podrhtavanje pri kretanju ili niskoj brzini
• "Osjećaj proklizavanja" – motor podiže okretaje bez odgovarajućeg ubrzanja vozila
• Odgođeno uključivanje stupnja nakon prebacivanja iz P/N u D ili R
• Poruke o pogreškama na instrumentnoj ploči ili sigurnosni program
• Neobični zvukovi pri mijenjanju brzina ili kretanju

Pojedinačni simptom s ovog popisa ne mora odmah upućivati na ozbiljan kvar, ali ne bi ga trebalo ignorirati. Koji je konkretan dio zahvaćen i koliko je izraženo trošenje, pouzdano se može utvrditi samo stručnom dijagnostikom – opće izjave o troškovima ili preostalom vijeku trajanja bez uvida u konkretan mjenjač nisu ozbiljne. Ako je kod mjenjača s dvostrukom spojkom potrebna zamjena spojke, postupak i cijene pronaći ćete na stranici Zamjena spojke.

Zaključak

Predodžba da automatski mjenjač "nema spojku" jer nema pedalu ne odgovara tehničkoj stvarnosti. Bio to automatski mjenjač s pretvaračem momenta, mjenjač s dvostrukom spojkom, CVT ili automatizirani ručni mjenjač – u praktički svakoj konstrukciji krije se najmanje jedna stvarna, trošiva spojka ili usporediv element kretanja, samo elektronički, a ne ručno upravljan. Najjasnije je trošenje vidljivo kod mjenjača s dvostrukom spojkom, najmanje uočljivo obično kod klasičnog automatskog mjenjača s pretvaračem momenta. Tko želi bolje razumjeti razlike između pretvarača momenta i DSG-a, detaljnu usporedbu pronalazi u članku Pretvarač momenta protiv DSG-a; tko traži konkretno razliku između suhe i mokre spojke kod DSG-a, pronalazi ju u članku Suha protiv mokre spojke DSG-a.